Man is a marvelous curiosity … he thinks he is the Creator's pet … he even believes the Creator loves him; has a passion for him; sits up nights to admire him; yes and watch over him and keep him out of trouble. He prays to him and thinks He listens. Isn't it a quaint idea.
| Religija... Nikad znanost |
 |
 |
 |
| Autor Gordon Freeman |
| Srijeda, 10 Lipanj 2009 07:18 |
|
Pojavom kreacionizma, pojavio se pojam religije kao znanosti. Od tada postoji ideja poistovjećivanja znanosti i religije. Tada dolazimo u situaciju koja je slična onoj kada čitate kreacionističke knjige. Na početku knjige govori se o bogu te ga se na neki način pokušava dokazati. U knjizi Božja Znanost, autora Gerald L. Schroedera, to se "dokazuje" presjekom Stvaranja u knjizi Postanka. Nakon tog "dokazivanja" više ne postoji prepreka da se postojanje boga dovodi u pitanje, i čak i kada se govori o znanstvenicima: Zapravo se suvremena znanost uskladila s biblijskim opisom našeg nastanka. Najveća bitka znanosti i religije nastaje kad vjernik ustraje u tome da bog izravno upravlja prirodom, dok znanstvenik ustraje u tome da ona djeluje neovisno. Zar bi znanstvenik trebao pretpostaviti da bog djeluje u prirodi? Ako dozvolimo da religija uđe u znanost, pa makar i u najsitnijim detaljima, tada nema nikakve prepreke da čitava znanost postane religija. Ovdje iznosim devet razloga zašto religija ne može biti znanost, ne može biti dio znanosti, ne može zamijeniti znanost, niti može koegzistirati uz znanost.
Religija je prepuna čuda. Čuda u znanosti ne postoje. U znanosti postoje stvari koje nisu objašnjene, ali ih ne nazivamo čudima.
Znanost ne poznaje pojam grijeha. Znanost ima drugo objašnjenje za bolesti i vremenske nepogode koje pogađaju naš planet. Znanost ih ne objašnjava grijehom ili kaznom božjom.
Religija je nepromjenjiva. Kreacionisti postupno prilagođavaju religiju znanosti, ali u svojoj suštini religija je zadržala svoja osnovna svojstva. Znanost nije takva. Znanost se mjenja u skladu s novim spoznajama. To nikako ne znači da je znanost nedosljedna, to samo znači da znanost odbacuje neutemeljene pretpostavke i teze a prihvaća dokazane. Na taj način se znanost izgrađuje i evoluira, dok religija ostaje...
U religiji bog nekada može odgovoriti na vaše molitve, a nekada ne. Bog uvijek sluša, samo vam nekada neće udovoljiti. Razlog može biti njegov plan za vas, koji se može razlikovati od vašeg, to može biti vaš grijeh, vaša nespremnost da ga slijedite... Razlog može biti što god vašem svećeniku padne na pamet. Znanost na drugoj strani gotovo uvijek čini ono što želite. Znanost je u službi čovjeka a ne čovjek u službi znanosti. Naravno, znanost (za razliku od religije) nema odgovore na sva pitanja, ali s onim odgovorima koje ima, u potpunosti vlada njima (za razliku od religije). Znanost niti ne tvrdi da ima odgovore na sva pitanja, jer kada iz bude imala, bit ćemo bogovi.
Znanost je direktna, razumljiva i u znanosti ništa nije dvosmisleno. Znanost sadrži velike tajne, ali onome ko želi biti znanstvenik , te tajne su razumljive. Istina je da za neke znanstvene spoznaje treba imati veliko razumijevanje i razvijenu maštu, ali u znanosti nije nešto napisano na jedan način što se treba tumačiti na neki drugi način. U znanosti je atom opisan kao atom zato što ima svojstva atoma i zato što jeste atom. U religiji je drugačije. U religiji ništa nije onako kako piše... Barm u većini slučajeva... I barem zadnjih stotinjak godina... Kršćani se ne mogu dogovoriti je li bog jedan ili se radi o trojici! A to sve jer je biblija puna metafora i trosmislenih značenja.
Kratko i jasno: U religiji nove spoznaje se prilagođavaju religiji dok se u znanosti znanost prilagođava novim spoznajama.
Religija nikada ne sumnja, niti dozvoljava da se sumnja u nju. Religija je uvijek u pravu, uvijek je točna i uvijek istinita. Znanstvenik svom predmetu istraživanja pristupa sa sumnjom jer jedino na taj način neće biti zaslepljen.
U znanosti čovjek je na prvom mjestu (što nije uvijek najbolji izbor, barem kada je u pitanju čovjekov odnos prema prirodi). Znanost je u službi čovjeka i postoji zbog čovjeka. Tehnološki napredak, napredak u mediciji i liječenju bolesti, obrazovanje... Sve su to područja koja znanost istražuje i unapređuje zbog čovjeka. Crkva za razliku od znanosti stavlja čovjeka na drugo mjesto (na prvom je bog). Crkvi je važan bog, odnosno religija. Crkva zabranjuje kondome, iako oni dokazano sprječavaju mnoge bolesti (među kojima je i AIDS), bori se protiv izučavanja matičnih stanica, sputava seksualnost, sputava racionalno razmišljanje, poniznost je vrlina dok borbu za osobni napredak smatra sebičnošću. |
| Ažurirano Srijeda, 10 Lipanj 2009 12:26 |
Komentiraj